Lule: Svaki čovek ima neki Kompleks
Disko je ponovo postao jedan od omiljenih muzičkih žanrova beogradskog andergraunda. O njegovom povratku priča Lule (Kompleks).
Bojan Lule Gajić prisutan je na beogradskoj klupskoj sceni od 1999. godine gde se oprobao kao DJ, producent, live act i radio voditelj među brojnim drugim projektima. Trenutno radi pod pseudonimom Kompleks koji je 2009. godine stvorio zajedno sa Nebojšom Bogdanovićem (Schwabe). Duo je ime izgradio editima poznatih jugoslovenskih pesama među kojima su ističu tema serije “Bolji Život”, “Lady” Dina Dvornika i Jakartin “San Je Jak” među brojnim ostalima.
Iako već nekoliko godina ne nastupaju zajedno, Kompleks je do sada objavio devet ploča i veliki broj digitalnih izdanja. Bojan je ponosan na saradnju sa Theo Parrish-om koja je završila na izdavačkoj kući Far Out Recordings u obliku ograničenog izdanja na vinilu od 12 inča. U svojoj karijeri nastupio je širom Evrope i regiona, te je jedan od prvih rezidenata “broda” 20/44. Bojan je jedna od interesantnih ličnosti na domaćoj sceni te smo sa njim popričali o editima koje pravi, disku sa prostora bivše “Juge” i njegovom pogledu na našu scenu.
Kako je nastao Kompleks? Hoćeš li više odgovoriti na pitanje odakle vam to ime?
Kompleks je napravljen kao dvojac, sa idejom da zajedničkim snagama doprinesemo sceni, koja je u to vreme, sada već pre više od sedam, osam, devet godina, zapala u „krizu“ gde je uglavnom vladao tehno (čiji sam i ja fan u to vreme bio, dok me Schwabe nije preobratio), malo hausa i vrlo malo disko muzike.
Išlo nam je veoma dobro, ali kao u svakoj divnoj ljubavnoj vezi, ili dođe do svadbe i deteta, ili se par raziđe. Schwabe je svoje muzičko putovanje nastavio kao član dvojca Tapan (i kao DJ, što je i do tada bio), a ja kao Kompleks, ili Lule, zavisi kako kad odlučim 🙂
Sto se tiče samog nastajanja imena „Kompleks“, najbolje je da ne izazivamo dodatne turbulencije na sceni, pa nek to ostane kao tajna, ili kao neki običan odgovor tipa „svaki čovek ima neki Kompleks“ 🙂
Kako biraš pesmu od koje ćeš praviti edit i koliko si ih do sada uradio?
Ne postoji pravilo kada je u pitanju biranje pesama. Nekad čujem stvar u kolima, nekad na žurci, nekad na autoplay opciji YouTube-a. Ako pesma prekratko traje, ima glupe delove, ima dobre delove – sednem za komp i rešim problem. Nekad mi drugari šalju pesme/zahteve, pa čak i to prihvatam.
Postoji izuzetno mali broj pesama koje ne treba editovati, sve ostalo kad-tad dođe na red.
Da li je uspeo da te smori edit teme „Bolji Život“? Kako ste se uopšte odlučili da odradite taj edit?
Smorilo me je da ga vrtim, inače me nikad neće smoriti da ga slušam. Original je himna jedne, prošle epohe. Edit je himna ove epohe. Biće super ako bude himna i nekih budućih epoha… Ko zna. Doživeo sam da je čujem u Boiler Room-u, da mi inostrani idoli traže vinil. Tema nikad neće dosaditi.
Sam edit je nastao tako što mi je drugar (DJ Prodavac Meda) u nekoj pijanoj noći na 20/44 nagovestio da postoji soundtrack serije Bolji Život. Sutradan, kad smo bili trezni, dobio sam paket i edit se bukvalno sam od sebe napravio.
Uradio sam ga onako kako radim i druge edite – da mene pogodi. Sreća je ta da je pogodila i druge ljude. Bila je baš po ukusu slušaoca. Zvezde su se poklopile, Giga Moravac nikad neće umreti!
Zašto se disko vratio na velika vrata? Ko je danas zaslužan za uspon disko muzike sa prostora bivše Jugoslavije?
Disko shvatam kao fuziju svih oblika muzike. U njemu možeš naći delove dobrog dub-a, opasnog panka, njanjavog popa. I to je disko. To što je u poslednje vreme zastupljeniji… Pa, moguće je da su ljudi pustili malo mašti na volju. Dozvolili su sebi da čuju muziku. Ili su možda odrasli?
Bez lažne skromnosti, mogu da kažem da smo svi zaslužni za procvat EX-YU muzike. I Brka, i Shvaba, i Toshke, i Rade, i Alex i SVI! Svako je dao svoj doprinos, koliko je mogao, svesno ili nesvesno. Podsetiću te samo na kompilacije DJ Funky Junkie-a iz Niša, kada je ceo region odlepio za EX-YU muzikom. Malo je bilo potrebno da se ljudi opasulje i skapiraju da ima dosta toga vrednog i na ovim prostorima.
Ali, ako uporediš recimo procvat Turske (disko ili koje god, editi, ovo-ono) i muzike EX-YU, shvatićeš da nismo mi ni na pola puta. A nadam se da će ceo svet skapirati šta je izgubio lomljenjem kolača zvanog Jugoslavija (SFRJ).
U intervjuu za Grotto si za „ogromnu kolekciju sjajnih disko i fank pesama“, koju su ostavili Diskos i Jugoton, izjavio da „to treba da ostane tu gde jeste“. Tvoj razlog si opravdao rečima kako ljudi ne bi pravili ponovna okupljanja bendova „pod sponzorstvom nekog piva ili kafe“. Da li postoje neke pozitivne strane takvih događaja? Ili je to jednostavno odbrambeni stav ljudi koji ne vole da im se prlja uspomena na nešto lepo?
Lepo što si me podsetio… Što se tiče Diskosa i Jugotona, svestan si da se tu radi o izdanjima iz 70-ih i 80-ih godina. Dakle, ti izvođači imaju sada bar 60 godina, ili su nažalost mrtvi. Ta muzika, po mom mišljenju, nije bila toliiiko popularna kao sad, jer nisu uspeli da održe kontinuitet.
I sada, ako bi se i ponovo oformljavali bendovi, oformili bi ih samo da uzmu pare, a verovatno i prepravljali grupe/aranžmane/tekstove po želji sponzora. To nam ne treba. I ovako je dovoljno lepo.
Pozitivne stvari oživljavanja bendova sa ovih prostora NE POSTOJE. Barem ja ne znam ni jedan pozitivan primer. Mi smo valjda takav narod – sve se raspadne nekom svađom. Pa kad se skupe, ko da su najveći neprijatelji, ali bore se na istoj strani – za pare.
Reci mi malo o Opskuri. Šta je to, koji je njen koncept i koliko je ona povezana sa vašim životnim stavovima?
Opskura je projekat Marka (floating_bstrd), Švabe i mene. U jednu celinu smo spojili kreativnost (Marko), pamet (Švaba) i retardiranost (Ja) 🙂 Šalim se…
To je projekat kojim pokušavamo publici da prezentujemo „drugu stranu muzike“, tj. di-džejeva koje publika zna po jednom zvuku. Ali uvek postoji ona druga, nekad mračna, nekad svetla strana, koju nikad ne čuješ, jer i ne znaš da postoji.
Svakako je povezana sa životnim stavovima. Ako dublje zađeš u suštinu shvatiš da život nije samo lepo, nekad je i ružno. Nije uvek kiša, nekad je i sunce. I to u istom danu, na istom mestu, u istoj zemlji, na istom internetu.
Po tvojim izjavama na društvenim mrežama stiče se utisak humorističnog čoveka sa blagim bolom u donjem ekstremitetu za gluposti koje se dešavaju oko njega. Pogotovu za stvari koje se dešavaju na sceni, koje si itekako spreman da prokomentarišeš. Kako bi opisao trenutno stanje beogradske scene iz svoje lične perspektive?
Ma baš me briga kakav se utisak stiče, iskreno. Nemam trip da gradim neki socijalni status, pogotovo ne neki lažni na internetu, a ni u životu. To sam ja. Nije tu samo pitanje scene – to je i pitanje života, drugarstva, ljubavi.
Ako ćutiš, lažeš, kradeš, na kraju sve dođe na naplatu. Jeste nekad teže progutati istinu, ali bolje odmah nego kad od grudva postane lavina. Imam jednu rečenicu koju uvek ponavljam: „Nije drug onaj koji prećutkuje i laže, drug je onaj koji ti kaže istinu, iako ponekad boli“.
Trenutno stanje ovde je isto kao i u svetu – sve je marketing, sve je laž. Ljudi to ne žele da vide, jer je mnogo lakše ne boriti se za bolje. I čekati da život tako prođe, nego cimati se. I nekad imati anksiozno-depresivne epizode, zarad opšteg dobra.
BOOKING & INFO : FACEBOOK / SOUNDCLOUD 1 / SOUNDCLOUD 2 / MIXCLOUD / BANDCAMP
JOŠ
01.03.2020
Kako izgledaju bleje u studiju ekipe Kolektiv Base?
Kolektiv Base je uspeo da od svog studija napravi drugi dom. U…
27.02.2020
Šta kriju mračni sporogoreći bitovi koje vrti Schwabe?
Schwabe objašnjava neraskidivu vezu između tame, ljubavi i usporenog…
23.02.2020
Sa kakvim se izazovima susreće Music Reactions?
Ekipa Music Reactions objašnjava kako guraju svoju priču na sve jačoj…
13.02.2020
Kako je After Affair promenio imidž elektronske muzike u BiH?
Bojan Jović, član poznatog dua After Affair otkriva kako su promenili…
09.01.2020
Život, smrt i vaskrsenje hita “Vrati moje majke nakit”
Kada u pretragu ukucaš reči „vrati moje majke nakit“, izlaze jako…
29.12.2019
Kako su trap i jungle napravili Cuban Chamber of Commerce?
Cuban Chamber of Commerce priča o energiji džangla i trepa, patetici…
19.12.2019
Kako je Wet Dreams postao jedinstvena pojava na sceni?
Tokom poslednjih šest godina, Wet Dreams je postao pravi fenomen…
14.12.2019
Kako je “Mala Žabica” spojila Umeka i Vladimira Aćića?
Vladimir Aćić se probio na scenu nastupom na festivalu EXIT 2003.…
05.12.2019
U MIKSU: Kristijan Molnar
Kristijan Molnar otkriva kako se publika drži satima na nogama, zašto…
28.11.2019
Kako je Insolate povezala prošlost, sadašnjost i budućnost?
Insolate je sazrela u umetnicu kojoj tehno predstavlja način života.…
19.11.2019
U MIKSU: Marko Vuković, Bokee i Joma Maja
U novom izdanju serijala "U MIKSU" Marko Vuković, Bokee i Joma Maja…
14.11.2019
Istorija podgoričkog klabinga iz ugla DJ-a Be Good
Postoje ljudi koji su toliko učinili za kulturu jedne države, a da o…
01.11.2019
Kako je Layzie napravio svoj prelaz?
Layzie je od zaljubljenika u košarku i hip-hop postao DJ i producent…
20.10.2019
Zašto afteri ekipe ROOF AW traju danima?
Zamisli grad u kome nema kluba gde možeš da izađeš. Noćna mora, zar…
16.10.2019
Kako je Ilija Đoković dospeo na vrh elektronske scene?
Kada nam život zatvori jedna vrata, otvori nam druga, često ka boljoj…
09.10.2019
Stoilku objašnjava zašto rominimal puni domaće klubove
Rominimal je sve traženiji zvuk u klubovima širom regiona. Stoilku…
12.09.2019
Lawrence Klein: Bez inovacije nema napretka
Šibenička zvezda u usponu, Lawrence Klein, u stalnoj je potrazi za…